SLIKARSKE TEHNIKE
Osnovno izražajno sredstvo slikarskog postupka jest boja. Boji su se oduvijek pridodavala iscjeljujuća i magična svojstva. Boja je i danas bazirana na pigmentu: prirodnom ili sintetičkom, a vezivo je veže uz podlogu (platno, papir, karton, zid…). Boje razlikujemo po fizičkim svojstvima (kromatske i akromatske) i prema dimenziji – (kromatskoj kvaliteti, svjetlini i intenzitetu, tonu).
AKVAREL
Boje se otapaju i razrjeđuju vodom te nanose mekanim kistovima na grubi hrapavi papir. U tehnici akvarela svjetlije tonove dobivamo dodavanjem vode. Akvarelne boje su prozirne i prozračne te se slikanjem boje preko boje mogu dobiti svježi, nježni i profinjeni tonovi. Ukoliko želimo raditi na suhoj podlozi, tada razrijeđenu boju nanosimo na suhi papir. Kad se boja osuši, na njoj možemo opet slikati te se tako dobivaju nove tonske i kolorističke vrijednosti.
GVAŠ
Ako akvarelnoj boji dodamo bijelu temperu, vodena boja gubi svoju prozračnost i vodeni sjaj te poprima pokrivan, zagasit karakter gvaša.
TEMPERA
U početku je dobro djeci davati da istražuju i ovladaju upotrebom boje i kista (igra bojom, linijama…). Kasnije im nudimo sadržaje složenijih oblika. Najčešće su to sadržaji koje su djeca prethodno crtala olovkom (cvjetanje, kora drveta, grananje, čipka…). Sadržaje koje nudimo djeca najprije promatraju, a pritom ih odgajateljica potiče pitanjima: ‘Što vidiš?
“Velike plohe oslobađaju i potiču djecu na spontano i slobodno vođenje – istraživanje boja. Cilj likovnog rada je unutrašnji proces i svojstvo koje je taj rad u djetetu potaknuo.” D. Belamarić zalijepe ih na plohu.
PASTEL, GRATAŽ
Pastel se nalazi na prijelazu između crtačkih i slikarskih tehnika jer se njime vrlo uspješno može i crtati i slikati. Pastelne boje izrađuju se kao štapići u tri do četiri stupnja tvrdoće. Tvrđim pastelama izvode se konture, dok se mekanije upotrebljavaju za ispunjavanje ploha, odnosno slikanje. Pastel možemo zbog njegove mekoće razmazivati po podlozi, čime dobivamo nove slikarske vrijednosti.Podloga za pastel je manje ili više hrapav papir – bijel, siv, crn ili toniran određenim kolorističkim nijansama, različiti kartoni i preparirano platno. Gotovu sliku treba fiksirati fiksativom za pastel, koji se može nabaviti u obliku spreja ili tekućine. Osim suhog pastela, za rad se upotrebljava i masni ili uljni pastel, koji nije prašan i ne skida se s podloge, pa ga nije potrebno fiksirati. Masni je pastel manje osjetljiv pa je njime jednostavnije raditi zbog čega ga više koristimo u radu s djecom. On daje intenzivne boje, ali se njime ne mogu postići one fine i bezbrojne slikarske vrijednosti koje dobivamo suhim pastelom.
KOLAŽ
Kolaž je posebna slikarska tehnika koja nastaje lijepljenjem komadića papira ili nekog drugog materijala na podlogu. Teksturu, boju, strukturu materijala, te načine njegovog kombiniranja u prostoru/plohi, djeca upoznaju tijekom likovnog izražavanja. Kad steknu određena iskustva i vještine u kolaž tehnici, mogu ići korak naprijed u kreativnom likovnom razmišljanju. Režu elemente iz ponuđenog materijala, slažu ih na papir/plohu, kombiniraju elemente i, kad su zadovoljni kompozicijom ili oblikom, zalijepe ih na plohu.
